Ratna i poslijeratna dešavanja, društveno-ekonomski, socijalni, komunikacijski i porodični problemi, seksualno i fizičko nasilje, visok stepen nezaposlenosti, kao i sve učestaliji posttraumatski stresni poremećaj, samo su neki od razloga što je na neuropsihijatrijskim klinikama u RS svake godine sve više pacijenata.
Iako u Republici Srpskoj ne postoje konkretni podaci o broju pacijenata s psihičkim oboljenjima, stručnjaci kažu da se taj broj svakodnevno povećava, te da je neophodno što prije djelovati.
U Opštoj bolnici "Sveti apostol Luka" navode da ova zdravstvena ustanova koja opslužuje područje nekoliko opština sa oko 270.000 stanovnika, iz godine u godinu bilježi trend povećanja broja oboljenja poveznih sa psihom.
- Na Odjeljenju psihijatrije samo u prošloj godini pregledano je šest hiljada pacijenata, a 1.200 je hospitalizovano. Za prva dva mjeseca ove godine taj broj je povećan, pa je kroz ambulantu već prošlo 850 pacijenata, a 270 ih je hospitalizovano - kazali su u ovoj bolnici.
U gotovo 90 odsto slučajeva radi se o bolestima uzrokovanim depresijom lakšeg ili težeg oblika, a ostali su s dijagnozom psihoze i alkoholizma.
Prema podacima brčanskog Centra za mentalno zdravlje, u prošloj godini urađeno je dvostruko više neuropsihijatrijskih pregleda nego u godini ranije.
U prošloj godini registrovano je 11.336 neuropsihijatrijskih pregleda, što je najviše u proteklom desetogodišnjem periodu, dok je u 2010. godini pregledano 5.270 lica.
U ovom periodu, utrostručen je broj pregleda kod psihologa, prošle godine 1.981, a u 2010. godini je bilo 612. Najviše pregleda zabilježeno je 2007. godine, ukupno 3.168.
Centar za mentalno zdravlje, 2000. godine, kao segment primarne zdravstvene zaštite, osnovala je Vlada Brčko distrikta, odnosno Odjeljenje za zdravstvo.
Mirjana Mišković, specijalista psihijatrije Univerzitetsko-kliničkog centra Banja Luka, kaže da svi traumatski događaji, koji prevazilaze neko uobičajeno životno iskustvo, mogu da utiču na psihu čovjeka.
- RS, kao poslijeratna zemlja, ima mnoštvo traumatizovanih ljudi. Radili smo i jedno istraživanje na reprezentativnom uzorku veterana, gdje su praktično i toliko godina nakon rata, posttraumatski stresni poremećaji dosta u porastu. To znači da se godinama trauma ne smanjuje - pojašnjava Miškovićeva.
Rađeno je i istraživanje koje je pokazalo da postoji i veliki broj ljudi, koji pate od pridruženih poremećaja, kao što je depresija, alkoholizam, oštećenje tjelesnog zdravlja, te ostalih psihičkih problema.
- Efikasan odgovor na traumu ne može biti odvojen od rada na prevenciji. U RS su neophodne mnogobrojne aktivnosti koje imaju za cilj razvijanje takvih životnih i razvojnih uslova, koji će eliminisati mogućnost stvaranja rizičnih situacija i grupa, koje vode u psihičke bolesti - istakla je Miškovićeva.
Više pažnje oboljelim
Prema riječima dr Mirjane Mišković, potrebno je adekvatno i blagovremeno prepoznavanje osnovne psihijatrijske bolesti, komorbiditeta bilo psihijatrijskog ili tjelesnog, kao i suicidalnog ponašanja.
- Službe bi trebalo da prate i podržavaju oboljelog kroz mrežu socijalnih ustanova, sud, zatvor, bolnica, centar za socijani rad, škola, dječje službe, stambena zadruga, kancelarija, porodično savjetovanje, starački domovi, dobrotvorne organizacije, te joj pomoći dok bolest ne uzme maha - navela je Miškovićeva.
Trekbekovi (0)