CENTAR ZA LIČNE I BRAČNE PROBLEME ''ALTER EGO''

Osnovni ciljevi Centra za bračnu i porodičnu problematiku su da pomogne pojedincima koji se nađu u životm teškoćama, bračnim drugovima i porodicama sa poremećenim odnosima...
U dehumaniziranim odnosima, bez stručnih savjetovališta, prtoblemi se umnožavaju i djeluju "zarazno”...
Danas, kada je socijalna situacija više nego nepovoljna, većina mojih poznanika i prijatelja, pa i onih koje slučajno srećem – tražili su da im pomognem...
Najvažniji cilj Centra je psihosocijalna podrška u životnim krizama, uz urednu registraciju svih korisnika pomoći, kao i analize karakterističnih slučajeva.
Usluge vršio uz pomoć otvorene telefonske linije...
Centar je zaštitna mreža nevoljnicima od nemilih udaraca života, ali i škola u kojoj bi se korisnici spašacvali od “nepodnošljivih okolnosti”...
Akcija pomoći bila bi praćena socijalnom anamnezom i socijalnom dijagnozom, s konkretnim zaključcima i mjerama zaštite i pomoći, odnosno savjetima kako savladati životne teškoće...
Problemi bi se rješavali klasičnim i alternativnim metodama.

VELIKI BROJ SAMOUBICA U REPUBLIC SRPSKOJ

alterego | 27 Septembar, 2012 09:35

Banjaluka 27. 09. 2012

PRESS RS

U SRPSKOJ SE OD RATA DO DANAS UBILO 5.200 LJUDI

Nestao gradić veličine Lopara

U Republici Srpskoj od završetka rata do danas samoubistvo je izvršilo više od 5.200 ljudi! Dve trećine samoubica su muškarci između 50 i 60 godina, a najveći broj samoubistava motivisan je teškim imovinskim stanjem.

ZASTRAŠUJUĆA STATISTIKA U RS se svakog dana neko ubije
Prema podacima do kojih je dugogodišnjim istraživanjem fenomena suicida došao Željko Zorić, diplomirani pravnik za bezbednost i kriminalistiku iz Banjaluke, u RS se svake godine prosečno ubije oko 350 ljudi. Iako je, prema njegovim rečima, Srpska zbog hroničnog problema suicida od Dejtona do danas ostala bez gotovo celog jednog gradića veličine Čajniča ili Lopara, na ovim prostorima još ne postoji nijedna specijalizovana ustanova koja bi pomogla ljudima s izraženim samoubilačkim nagonom.
Država ne pomaže

- Problemom suicida se još niko ozbiljno ne bavi. Osim što ne pridaje dovoljno pažnje ovom zastrašujućem sociopatološkom fenomenu, država ni na koji način ne pomaže porodicama koje su pogođene samoubistvom bliskog srodnika - kaže Zorić.
Ističući da je dugogodišnjim proučavanjem policijskih statistika i biografija ljudi koji su sami sebi oduzeli život uspeo da dođe do „profila" prosečnog samoubice u Srpskoj, Zorić navodi da u najrizičniju grupu spadaju muškarci srednjih godina, kao i da je siromaštvo najčešći uzrok samoubistva.
- Prema podacima MUP-a RS od 1995. do 2005. godine u Srpskoj se ubilo 3.598 ljudi, a od 2005. do kraja 2011. još 1.646. Od tog broja, dve trećine su muškarci između 50 i 60 godina. Najčešći način na koji sebi oduzimaju život je vatrenim oružjem i vešanjem, dok žene pretežno pribegavaju trovanju, skoku sa visine i utapanju. Interesantno je da su za razliku od muškaraca, koji čine dve trećine samoubica, žene češće pokušavale da se ubiju. Od ukupnog broja neuspelih samoubistava, čak dve trećine pokušale su žene - kaže Zorić.

On takođe otkriva još neke zanimljive detalje do kojih je došao istraživanjem fenomena suicida, poput onog da je broj samoubistava primetno veći početkom proleća, da se na ovaj očajnički potez u znatno većem broju odlučuju ljudi u gradovima nego u selima, ali i da je posebno alarmantan podatak o porastu broja maloletnika i mlađih ljudi koji su rešili da dignu ruku na sebe.
- U RS je za prvih osam meseci ove godine samoubistvo izvršilo četvoro dece mlađe od 18 godina i čak 11 mladih od 18 do 20 godina! Kod ovako mladih osoba primetno je da dižu ruku na sebe uglavnom zbog bizarnih razloga kao što su loše ocene u školi, neuzvraćena ljubav ili neodlazak na ekskurziju. Ovaj poslednji razlog je, opet, usko povezan s onim zbog čega se i stariji sve češće odlučuju na suicid, a to je loše imovinsko stanje. Iako su različita oboljenja, psihičke traume, alkoholizam, narkomanija i postratne traume najčešći zvanični razlozi za samoubistvo, osnovni uzrok u najvećem broju slučajeva je teško siromaštvo, zaključuje Zorić.

 

Kompletan tekst pročitajte u štampanom izdanju PRESS-a

Boris Knežević

Komentari

Dodaj komentar





Zapamti me

 
Accessible and Valid XHTML 1.0 Strict and CSS
Powered by blog.rs - Design by BalearWeb